Na regionalnom susretu „Šta da se radi?“, koji je bio posvećen temi „Dometi studentske pobune – Kuda ide Srbija?“, filozof i profesor Lino Veljak poručio je da se protesti u Srbiji moraju posmatrati u širem, globalnom kontekstu, upozorivši istovremeno na opasnosti koje prijete građanskom i studentskom pokretu.
„Nijedna se situacija ne može razumjeti izvan svog konteksta. Srbija je deo svijeta i u njoj se prelamaju globalni procesi“, rekao je Veljak.
On je istakao da protesti mladih u Srbiji predstavljaju deo šireg svetskog talasa otpora generacije Z -„od Šri Lanke i Nepala, pa sve do Kube“ gde mladi odlučuju da se ne mire sa nepravdama i stanjem društva u kojem žive. To, prema njegovim rečima, predstavlja pozitivnu dimenziju protesta.
Kao negativan globalni trend, Veljak je naveo „skretanje klatna udesno“, koje se ogleda u porastu desničarskih ideologija širom svijeta od Sjedinjenih Američkih Država, gdje „fašist poput Trampa postaje predsjednik“, do regiona, gdje „glasna manjina uspijeva da nametne svoj narativ“.
Govoreći o rezultatima građanskih i studentskih protesta u Srbiji, Veljak je izdvojio dva najvažnija:
„Prvi je oslobađanje od straha. Ljudi se više ne boje i ljubazniji su u svakodnevnom kontaktu. Drugi je afirmacija Novog Pazara, koji se pokazao kao integralni i predvodnički dio Srbije.“
Veljak je, međutim, upozorio na opasnosti koje prijete pokretu. Prema njegovim riječima, „služba koja nikada nije rasformirana“ pokušava da razbije studentsko i građansko jedinstvo, ako već ne može da spasi aktuelnu vlast. „Ona se služi podjelom, namećući pitanja poput Srebrenice ili Kosova kako bi među studentima izazvala razdor“, naglasio je on.
Profesor je pozvao na oprez i solidarnost, ističući da se ne sme dozvoliti da „oni koji su podjele uspostavili među studentima i dalje nesmetano rovare, jer bi to moglo imati kobne posljedice“.
„U najgorem slučaju doći će Lompar Milo, i onda od evropskih integracija neće biti ništa“, zaključio je Veljak.
Fahrudin Kladničanin
